Kako bacati manje hrane: od popisa za kupnju do spremanja ostataka
Otvoreni jogurt lako završi iza novih namirnica. Nekoliko dana poslije nađete ga tek kad mu više nema pomoći. Odredite zato jedno vidljivo mjesto u hladnjaku za hranu koju treba uskoro potrošiti: otvorena pakiranja, ostatke kuhanih jela i namirnice koje brzo gube svježinu. Kad otvorite hladnjak, odmah ćete vidjeti od čega možete složiti sljedeći obrok.
Za manje bacanja hrane ne treba vam savršeno razrađen jelovnik ni nova oprema. Važnije je znati što već imate, kupovati prema tome koliko doista trošite i na vrijeme odlučiti što s viškom. To vrijedi i kod kuće i pri pripremi manjih događanja, gdje količine često morate procijeniti unaprijed.
Prije kupnje provjerite tri mjesta
Popis za kupnju počnite pregledom hladnjaka, zamrzivača i police sa suhim namirnicama. Ne morate popisati sve zalihe. Zabilježite ono čega već imate dovoljno za obrok i ono što treba uskoro potrošiti. Ako su u hladnjaku paprika i pola glavice kupusa, kupite ono što vam nedostaje za jelo s njima, umjesto da opet uzmete povrće bez plana.
Isplanirajte nekoliko konkretnih obroka, ali ostavite prostora za promjenu. Plan kuhanja za svaku večer lako propadne čim se raspored promijeni. Jednostavnije je odabrati dva ili tri obroka, smisliti kako iskoristiti ostatke i pri ruci imati nekoliko trajnih namirnica. Računajte pritom koliko će ljudi zaista jesti kod kuće, a ne samo koliko je dana ostalo do sljedeće kupnje.
- Prvo upotrijebite: zapišite dvije ili tri namirnice kojima istječe rok ili brzo gube svježinu.
- Kupite samo dodatke: popis složite oko tih namirnica, umjesto da za svaki recept kupujete sve ispočetka.
- Provjerite količinu: veliko pakiranje isplati se samo ako ga možete potrošiti, pravilno čuvati ili podijeliti.
Popust na više komada ima smisla za hranu koju redovito trošite. Nije ušteda ako drugi komad završava u smeću. Kod svježih namirnica razmislite koliko ćete ih stići pripremiti. Ako sljedeća dva dana jedete izvan kuće, manja količina može biti bolji izbor čak i kad je cijena po kilogramu viša.

Organizirajte hladnjak tako da hrana ostane vidljiva
Ono što ne vidite lako zaboravite. Prozirne posude pomažu, ali ne morate ih kupovati: na postojeće posude napišite što je unutra i kada ste hranu pripremili ili otvorili. Označite i neprozirne kutije u zamrzivaču. Natpis „varivo, dvije porcije” korisniji je od paketa čiji sadržaj otkrijete tek nakon odmrzavanja.
Odvojite novo od onoga što treba potrošiti
Jednu policu ili kutiju namijenite otvorenoj hrani i ostacima. Kad donesete nove namirnice, starije pomaknite naprijed. To ne znači da treba pojesti sve što je starije: hranu koja pokazuje znakove kvarenja nemojte jesti. Bitno je da je na vrijeme primijetite i provjerite.
Temperatura hladnjaka trebala bi biti približno 4 °C ili niža, a zamrzivača približno −18 °C. Ona može varirati među policama i pri čestom otvaranju vrata, pa mali termometar pomaže ako sumnjate da uređaj slabo hladi. Toplu kuhanu hranu podijelite u plitke posude i spremite u hladnjak bez nepotrebnog odgađanja; nemojte je ostavljati satima na radnoj plohi.
Razlikujte oznake datuma
Oznaka „upotrijebiti do” odnosi se na sigurnost lako kvarljive hrane. Nakon tog datuma nemojte je jesti, čak ni ako izgleda i miriše uobičajeno. Oznaka „najbolje upotrijebiti do” govori o očekivanoj kvaliteti: proizvod nakon navedenog datuma može izgubiti dio okusa ili promijeniti teksturu, ali ne mora odmah u otpad. Provjerite je li ambalaža neoštećena, kako je hrana bila čuvana i ima li znakova kvarenja.
Datum na neotvorenom pakiranju nije jedina uputa. Nakon otvaranja često vrijede kraći rokovi i posebni uvjeti čuvanja navedeni na ambalaži. Ako ne znate koliko dugo otvorena namirnica stoji u hladnjaku, nemojte se osloniti samo na miris. Sljedeći put napišite datum otvaranja na pakiranje.
Kuhajte količinu koju ćete zaista pojesti
Prevelike porcije često ostave jelo koje nitko ne želi jesti treći dan zaredom. Kad pripremate rižu, tjesteninu ili žitarice, nekoliko puta odmjerite količinu istom šalicom ili vagom. Tako ćete lakše pogoditi porcije. Za jela koja se dobro zamrzavaju možete namjerno skuhati više, ali unaprijed odvojite dio za zamrzivač.
Pri posluživanju krenite s manjom porcijom; tko želi, može uzeti još. To pomaže kad ne znate koliko su gosti gladni: hrana koja je ostala u posudi lakše se sigurno sprema od one koja je već bila na tanjurima. Na bife iznosite manje količine i dopunjavajte ih prema potrebi, uz praćenje koliko je dugo hrana izvan odgovarajuće temperature.
Na događanjima broj prijavljenih nije dovoljan za procjenu količine hrane. Važni su i vrijeme održavanja, trajanje programa te poslužujete li puni obrok ili hranu za kratku pauzu. Ako surađujete s pripremateljem hrane, unaprijed dogovorite što će biti s viškom koji nije poslužen. Doniranje ili preuzimanje viška traži odgovarajuće uvjete čuvanja i pravodobnu organizaciju; nije svaka preostala hrana sigurna za naknadnu podjelu.
Ostacima dajte konkretan sljedeći obrok
„Pojest ćemo kasnije” nije osobit plan ako nitko ne zna što je u posudi. Prije spremanja odlučite kada i kako ćete ostatak upotrijebiti. Pečeno povrće može završiti u omletu, kuhane mahunarke u salati, a kruh koji se suši možete narezati i zamrznuti. Prilagodite jelo onome što imate, umjesto da za jednu preostalu namirnicu kupujete pet novih.
Ostatke brzo ohladite, spremite u zatvorene posude i stavite u hladnjak. Kuhana jela u pravilu je najbolje potrošiti unutar nekoliko dana, ovisno o sastojcima i načinu čuvanja. Ako ih nećete jesti uskoro, zamrznite ih što prije. Pri podgrijavanju jelo temeljito zagrijte, a zamrznutu hranu odmrzavajte u hladnjaku ili drugim sigurnim postupkom, ne satima na sobnoj temperaturi.
Ipak, nije svaki ostatak za spremanje. Kvarljivu hranu koja je dugo stajala na stolu nemojte pokušavati „spasiti” zamrzavanjem. Ono zaustavlja daljnje razmnožavanje mnogih mikroorganizama, ali ne poništava posljedice nepravilnog čuvanja.

Iskoristite zamrzivač prije nego što bude kasno
Zamrzivač najviše pomaže dok je hrana još dobre kvalitete. Narezan kruh možete vaditi krišku po krišku, a višak nasjeckanog začinskog bilja spremiti u malim porcijama. Zrelo voće koje nećete stići pojesti pripremite za zamrzavanje pa ga poslije upotrijebite u kuhanim jelima ili napitcima. Povrće nije uvijek pogodno za izravno zamrzavanje: neke vrste bolje će sačuvati kvalitetu ako ih prije toga kratko blanširate.
Pakirajte količine koje ćete potrošiti odjednom te označite sadržaj i datum. Velika posuda nije praktična ako će vam poslije trebati samo jedna porcija. Povremeno pregledajte zamrzivač i pri planiranju obroka odaberite barem jedan sastojak koji je već ondje. Zamrznuta hrana može dulje ostati sigurna ako se neprekidno čuva na odgovarajućoj temperaturi, no kvaliteta joj se s vremenom mijenja.
Odvojite ono što se može spriječiti od onoga što ostaje
Ne morate vagati svaku koru. Tjedan dana kratko bilježite što ste bacili i zašto: zaboravljen ostatak, preveliko pakiranje, pogrešno procijenjena porcija ili namirnica koja se pokvarila prije pripreme. Ponavlja li se isti razlog? Ako stalno bacate salatu, sljedeći put kupite manje ili odaberite povrće koje dulje zadržava kvalitetu.
Nejestivi dijelovi, poput nekih ljuski i kostiju, nisu isto što i hrana koju ste mogli pojesti. Ako možete kompostirati, provjerite što prihvaća vaš kućni sustav ili lokalno prikupljanje biootpada. Kompostiranje je korisno za prikladne ostatke, ali ne zamjenjuje planiranje: jestivu namirnicu bolje je iskoristiti za obrok nego je baciti u biootpad.
Za početak odaberite jednu naviku. Večeras pregledajte ostatke, a posudi kojoj ne znate datum nemojte nagađanjem pripisati svježinu. Zatim isplanirajte sutrašnji ručak oko namirnice za koju znate da je još prikladna za jelo. Imate li, primjerice, nedavno otvoren kuhani grah, na popis za kupnju stavite samo ono što nedostaje za salatu.

